Nedostatak vitamina D: uzroci i rješenje | Avemed

Jeste li znali da čak 4 od 10 Europljana ima nedovoljnu razinu vitamina D u krvi? A kad dođu zimski mjeseci, ta brojka samo raste. Prema strožoj definiciji nedostatka, udio ljudi s deficitom se čak udvostruči, s 8,3% ljeti na 17,7% zimi.

Postoje brojne preporuke za praćenje i održavanje razine vitamina D tijekom cijele godine koje zaista vrijedi pratiti.

U ovom članku donosimo više o vitaminu D, zašto je nedostatak vitamina D čest, i što možete učiniti povodom toga.

Što je vitamin D3 i po čemu je poseban?

Vitamin D je mikronutrijent topljiv u mastima koji sudjeluje u brojnim procesima u organizmu. Što ga čini posebnim? Tijelo ga može samo sintetizirati u koži pod utjecajem sunčevih zraka, za razliku od drugih vitamina koje unosimo samo prehranom.

Uloge vitamina D3 u tijelu:

• potreban za normalan rast i razvoj kostiju kod djece.
• pomaže smanjiti rizik od pada asociranim s gubitkom pravilnog držanja i slabljenja mišića.
• doprinosi normalnoj apsorpciji kalcija i fosfora (EFSA ID 152, 157, 215)
• doprinosi normalnoj razini kalcija u krvi (EFSA ID 152, 157, 215)
• doprinosi održavanju normalne funkcije mišića (EFSA ID 155)
• doprinosi normalnoj funkciji imunog sustava (EFSA ID 154, 159)
  

  ---

Zašto je nedostatak vitamina D toliko čest?

Obično ne postoji jedan razlog za nedostatak vitamina D, nego se javlja kao posljedica kombinacije nekoliko faktora poput:

• nedovoljne izloženosti suncu
• više vremena provedenog u zatvorenom
• tamnije boje kože
• dobi
• prekrivene kože
• nedovoljnog unosa hranom.
  

  ---

Savjeti struke u vezi suplementacije vitaminom D

Regionalne Javnozdravstvene institucije poput onih u Hrvatskoj i Sloveniji preporučuju povećan unos tijekom jeseni i zime da bi se spriječio nedostatak vitamina D.

Hrvatska klinička smjernica pojašnjava da geografski položaj Hrvatske, posebno kontinentalnog dijela, ima veći rizik za nedostatak vitamina D. Zato struka preporučuje ciljanu razinu u krvi od 75-125 nmol/L, uz odgovarajuće preventivne doze za one u riziku.

Slovenske NIJZ smjernice idu i korak dalje pa preporučuju da odrasli od 18 do 65 godina tijekom zimskog perioda, konkretno od listopada do travnja, uzimaju 800-1000 IE dnevno, dok osobe starije od 65 godina u produženom zimskom periodu uzimaju 1000-2000 IE dnevno.

Tu je i najnovija klinička smjernica Endocrine Society iz 2024. godine koja daje neke preporuke kome će veće doze vitamina D pomoći. Pa tako navode da se dodatni unos vitamina D preporučuje djeci i adolescentima (1-18 godina) radi sprječavanja rahitisa, odraslima starijim od 75 godina radi smanjenja rizika smrtnosti, trudnicama radi manjeg rizika komplikacija, te osobama s visokim rizikom od predijabetesa radi usporavanja progresije u dijabetes.

Terranova Vitamin D3: što ga izdvaja?

Na tržištu postoje brojni proizvodi vitamina D3 s dodacima, no Terranova Vitamin D3  izdvaja se po nekoliko stvari:

• vitamin D dobiven je iz lišajeva, što znači da je potpuno veganski i ne sadrži sastojke životinjskog podrijetla. Većina drugih proizvoda uvrštava vitamin D dobiven iz ovčje vune.
• u kapsuli je 2000 IU kolekalciferola (vitamina D) što ispunjava preporuke za period listopad-travanj.
• Magnifood kompleks koji sadrži sjemenke bundeve, list korijandera, spirulinu i šitake gljive – cilj ovog kompleksa je poboljšati iskorištavanje vitamina D3 u tijelu.

Spirulina podržava rad imunološkog sustava, list korijandera podržava rad digestivnog susatava, a šitake gljive sadrže ergosterol koji se nakon izloženosti UV zračenju pretvara u vitamin D2.

Reference:

Cashman, K. D., van den Heuvel, E. G. H. M., Schoemaker, R. J. W., Prentice, A., Maggini, S., & Bühring, K. U. (2023). Vitamin D deficiency in Europe: Pandemic? American Journal of Clinical Nutrition. https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0002916523119277

Demay, M. B., Pittas, A. G., Bikle, D. D., Diab, D. L., Kiely, M. E., Lazaretti-Castro, M., Lips, P., Mitchell, D. M., Murad, M. H., Powers, S., Rao, S. D., Scragg, R., Tayek, J. A., Valent, A. M., Walsh, J. M. E., & McCartney, C. R. (2024). Vitamin D for the prevention of disease: An Endocrine Society clinical practice guideline. Journal of Clinical Endocrinology & Metabolism. https://www.endocrine.org/news-and-advocacy/news-room/2024/endocrine-society-recommends-healthy-adults-take-the-recommended-daily-allowance-of-vitamin-d

Grant, W. B., Bhattoa, H. P., & Pludowski, P. (2018). Determinants of vitamin D deficiency from sun exposure: A global perspective. In Vitamin D (pp. 79–90). Elsevier. https://doi.org/10.1016/b978-0-12-809963-6.00061-4

Hu, D., Chen, W., Li, X., Yue, T., Zhang, Z., Feng, Z., Li, C., Bu, X., Li, Q. X., Hu, C. Y., & Li, L. (2020). Ultraviolet irradiation increased the concentration of vitamin D2 and decreased the concentration of ergosterol in shiitake mushroom (Lentinus edodes) and oyster mushroom (Pleurotus ostreatus) powder in ethanol suspension. ACS Omega, 5(13), 7361–7368. https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC7144143/

Jiang, Q., Zhang, M., & Mujumdar, A. S. (2020). UV induced conversion during drying of ergosterol to vitamin D in various mushrooms: Effect of different drying conditions. Trends in Food Science & Technology, 105, 200–210. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC7508054/

Mass Eye and Ear. (2022, December). Scientists uncover biological explanation behind why upper respiratory infections are more common in colder temperatures. Harvard Medical School. https://masseyeandear.org/news/press-releases/2022/12/scientists-uncover-biological-explanation-behind-why-upper-respiratory-infections-are-more-common-in-colder-temperatures

Nacionalni inštitut za javno zdravje. (2025). Smernice za zadostno preskrbljenost z vitaminom D. NIJZ. https://nijz.si/wp-content/uploads/2025/11/VIT-D-SMERNICE-19-11-2025_splet_CIP-K2.pdf

Płudowski, P., Karczmarewicz, E., Bayer, M., Carter, G., Chlebna-Sokół, D., Czech-Kowalska, J., Dębski, R., Decsi, T., Dobrzańska, A., Franek, E., Głuszko, P., Grant, W. B., Holick, M. F., Yankovskaya, L., Konstantynowicz, J., Książyk, J. B., Księżopolska-Orłowska, K., Lewiński, A., Litwin, M., … Zwolińska, D. (2013). Practical guidelines for the supplementation of vitamin D and the treatment of deficits in Central Europe. Endokrynologia Polska, 64(4), 319–327. https://journals.viamedica.pl/endokrynologia_polska/article/view/EP.2013.0012/32393

The 2024 Endocrine Society guideline on vitamin D: Comprehensive summary and critical appraisal. (2026). Nutrients, 18(9), 1472. https://www.mdpi.com/2072-6643/18/9/1472

Vranešić Bender, D., Giljević, Z., Kušec, V., Mendeš, T., Kaliterna, D. M., Radman, M., Škreblin, K., & Krznarić, Ž. (2016). Smjernice za prevenciju, prepoznavanje i liječenje nedostatka vitamina D u odraslih. Liječnički vjesnik, 138(5–6), 121–132. https://hrcak.srce.hr/file/255068

Effect of vitamin D2 supplementation on 25-hydroxyvitamin D3 status: A systematic review and meta-analysis. (2025). Nutrition Reviews. https://academic.oup.com/nutritionreviews/advance-article/doi/10.1093/nutrit/nuaf166/8256613