Menopauza: za ublažavanje simptoma po pomoć prirodi

Tijekom života svake žene razina njihovih hormona jako se mijenja.

Tri najvažnija „ženska“ hormona su estrogen, testosteron i progesteron. Tijekom života svake žene njihova se razina jako mijenja. Sa starenjem se izlučivanje većine tih hormona, koje tijelo inače samo proizvodi, polako smanjuje. Zašto dakle u organizmu dolazi do pada ženskih spolnih hormona?Nakon četrdeset i pete godine u ženskom tijelu počinju se događati hormonske promjene. Neke te promjene osjete jače, a druge manje. Najkorjenitije u život žena zadiru s nastupom menopauze. U članku ćemo, između ostalog, objasniti što se događa u organizmu u prijelaznom razdoblju ̶ klimakteriju (prije i poslije menopauze), koji su najčešći simptomi, kako određene biljke mogu ublažiti klimakterične tegobe te zašto su proizvodi sinergija za život i želatinizirana crvena maca tako učinkoviti u suočavanju s menopauzom.

17. srpnja 2024 6 min čitanja
NOVOSTI

Tipični simptomi menopauze

Menopauza je zadnja menstruacija (javlja se u dobi od 45 do 55 godina, u prosjeku pak u dobi od 47 godina i 7 mjeseci), kojom se kod žene završava razdoblje plodnosti. Vrijeme zadnje menstruacije određujemo retrogradno, budući da vrijedi pravilo da je zadnja menstruacija ona nakon koje 12 mjeseci ne slijedi više nikakva redovita mjesečnica. Menopauza nastaje zbog prestanka rada jajnika, koji izlučuju ženske spolne hormone, prije svega estrogen i progesteron ¹.

Prijelazno razdoblje jenjavanja rada jajnika prirodan je proces u ženskom tijelu i naziva se klimakterij:

  • predmenopauza – početak kolebanja spolnih hormona, menstruacija je još prisutna, ali može biti neredovita, traje od 2-8 godina
  • menopauza – označava zadnju menstruaciju
  • postmenopauza – razdoblje nakon menopauze, gdje se simptomi javljaju još pet ili čak deset godina ².

Žene u razdoblju klimakterija primjećuju različite simptome i različito ih doživljavaju. Vrlo česti su valunzi i noćno znojenje. Točan uzrok za njih nije poznat, ali pretpostavlja se da snižene vrijednosti estrogena utječu na rad dijela mozga u kojem se nalazi centar za regulaciju temperature. Dok do atrofije vaginalne sluznice dolazi zbog sniženog izlučivanja spolnih hormona. To znači da sluznica postaje tanja, manje elastična, suša i podložnija upalama, infekcijama i ozljedama. Poznato je i da nakon menopauze počinje brži gubitak koštane gustoće, što može voditi u osteoporozu. Kosti postaju krhke i slabe, rizik od prijeloma se povećava. Istraživanja pokazuju da žene u 10 godina nakon menopauze mogu izgubiti čak 30 posto svoje koštane mase. Isto tako žene s izraženim valunzima i noćnim znojenjem obično imaju i veći gubitak koštane gustoće te veći rizik od prijeloma nego žene bez teških simptoma. Zbog smanjenja razine estrogena povećava se i rizik od bolesti srca i krvožilnog sustava. Estrogen naime potiče širenje krvnih žila te pomaže održavati njihovu prohodnost. Isto tako sudjeluje u održavanju primjerene ravnoteže između dobrog (HDL) i lošeg (LDL) kolesterola. Pad estrogena kod menopauze povezan je sa suženjem žila, porastom LDL-a, sniženjem HDL-a i nakupljanjem kolesterola u stijenkama žila, i onih koje vode u srce i mozak. Taj se proces naziva ateroskleroza i s vremenom može uzrokovati srčani infarkt ili moždani udar. Mnoge se žene tijekom prijelaza u menopauzu i nakon menopauze suočavaju s dobivanjem tjelesne težine. Ulogu u tome mogu imati snižene vrijednosti estrogena, a važan čimbenik je i usporavanje metabolizma zbog starenja. Niže koncentracije adiponektina (hormon) zato su povezane s inzulinskom rezistencijom  ̶ smanjenom osjetljivošću na inzulin, što uzrokuje porast krvnog šećera te pojavu umora, gladi, smetnji koncentracije i povišenog rizika od šećerne bolesti ¹.

Hormonska nadomjesna terapija

Menopauza je prirodan proces i sama po sebi ne zahtijeva liječenje. Kada simptomi jako utječu na kvalitetu života, na raspolaganju je više mogućnosti za ublažavanje neugodnih menopauzalnih tegoba. Jedan od načina suočavanja sa simptomima je i hormonsko nadomjesno liječenje ².

Hormonsko nadomjesno liječenje nadomješta ženske spolne hormone, najvažniji među njima je estrogen. On sudjeluje u regulaciji menstrualnog ciklusa, razgradnji i stvaranju kostiju, zgrušavanju krvi, regulaciji kolesterola te radu mozga, kože, sluznica, mišića zdjeličnog dna i drugih tjelesnih struktura. Estrogen možemo uzimati sam ili u kombinaciji s progestinom (sintetičkim oblikom hormona progesterona). Dodavanje estrogena bez progestina naime povećava rizik od nastanka raka endometrija (unutarnjeg sloja maternice). Estrogen bez progestina mogu primati samo žene kojima je prethodno odstranjena maternica, pa od raka endometrija ne mogu oboljeti. Hormonsko nadomjesno liječenje vrlo je učinkovito u ublažavanju umjerenih do teških simptoma menopauze, no dugotrajna uporaba donosi i neke rizike, stoga se preporučuje uzimanje najmanje još učinkovite doze u najkraćem mogućem razdoblju. Za još sigurno razdoblje liječenja podrazumijeva se manje od 5 godina ².

No hormonska nadomjesna terapija može biti povezana i s nekim nuspojavama, kao što su povećano zadržavanje vode u tijelu, osjetljivost dojki, mučnina, glavobolje, pogoršanje tegoba s migrenama, nadutost, promjene raspoloženja, zatvor, povećan apetit i slično. Unatoč tome hormonsko liječenje ima i određene prednosti; jako olakšava neugodne simptome menopauze, štiti od osteoporoze i raka debelog crijeva te smanjuje rizik od nastanka šećerne bolesti, jer estrogen pozitivno utječe na metabolizam glukoze i inzulina ².

Kod tegoba zbog posljedica hormonskih kolebanja, prije svega nakon 45. godine života, primjerena prehrambena podrška i pravilna uporaba primjerenih biljaka mogu ublažiti promjene raspoloženja, hormonsku neravnotežu i poboljšati opće stanje. Tako je proizvod sinergija za žene (kineska angelika i klice soje) izvrsna podrška u perimenopauzalnom i menopauzalnom razdoblju.

Po pomoć prirodi

Osim nadomjesnog hormonskog liječenja, u ublažavanju klimakteričnih tegoba učinkovita su alternativna liječenja, kao što su biljni pripravci i dodaci prehrani.

Grozdasta svijećnica: istraživanje iz 2017. godine potvrđuje da je ekstrakt korijena grozdaste svijećnice u ublažavanju vazomotornih simptoma (valunzi) menopauze učinkovitiji od placeba. Točan mehanizam kojim ekstrakt korijena grozdaste svijećnice djeluje još nije objašnjen, a nije poznato ni koji je sastojak odgovoran za njezino djelovanje. Jedna od hipoteza jest da učinkovitost grozdaste svijećnice u smanjenju učestalosti valunga proizlazi iz serotonergičke aktivnosti. Ekstrakt sadrži sastojke koji djeluju kao djelomični agonisti serotoninskog receptora 5-HT (5-hidroksitriptamin), koji se nalazi u hipotalamusu (skupina živčanih stanica na donjoj strani velikog mozga) i povezan je s termoregulacijom. No unatoč svemu, Europska agencija za lijekove u svojoj je monografiji napisala da je uporaba korijena grozdaste svijećnice za ublažavanje simptoma menopauze opravdana, jer klinička istraživanja na ljudima potvrđuju njezinu učinkovitost ᶟ.

Hmelj: izvor je brojnih biološki aktivnih molekula, među njima i 8-prenilnaringenina, koji se smatra jednim od najjačih dosad otkrivenih fitoestrogena. Hmelj sadrži i druge biološki aktivne flavonoide, kao što su izoksantohumol i 6-prenilnaringenin, za koji je utvrđeno da inducira netoksičnu 2-hidroksilaciju estrogena kod staničnih linija raka dojke. Fitoestrogeni su spojevi biljnog podrijetla koji se vežu na receptore za estrogene i djeluju slično kao ženski spolni hormoni estrogeni. Istraživanje iz 2016. godine obuhvatilo je 120 sudionica te je potvrdilo da pripravak s praškastim cvijetom hmelja učinkovito smanjuje pojavnost valunga ᶟ.

Konopljika: mehanizam djelovanja ekstrakta ploda konopljike još nije objašnjen, no poznato je da uključuje sastojke koji djeluju kao agonisti opioidnih receptora, za koje se pretpostavlja da bi mogli biti djelomično uključeni u nastanak valunga. Trenutno je premalo podataka da bi se ekstrakt konopljike mogao preporučiti za ublažavanje menopauzalnih simptoma, no uporaba se preporučuje pri ublažavanju predmenstrualnog sindroma. Ipak, na temelju tradicionalne uporabe i kliničkih istraživanja možemo zaključiti da je plod konopljike siguran za uporabu, no potreban je oprez kod osoba koje imaju tegobe povezane s hipofizom (žlijezda s unutarnjim izlučivanjem ispod velikog mozga) ᶟ.

Crvena djetelina: meta-analiza osam istraživanja pokazala je da uzimanje ekstrakta crvene djeteline ne smanjuje učestalost valunga, iako pojedina istraživanja izvještavaju o smanjenoj učestalosti valunga, pri čemu je razlika u nekim slučajevima u usporedbi s placebom statistički značajna, u drugima pak nije. Konzumacija ekstrakta crvene djeteline mogla bi imati i dodatne korisne učinke za zdravlje, budući da su nakon pregleda deset istraživanja s 910 pre- i postmenopauzalnih žena utvrdili da je ekstrakt crvene djeteline učinkovito snizio koncentraciju ukupnog kolesterola ᶟ.

Maca: Meta-analiza četiriju istraživanja pokazala je da ekstrakt ima povoljne učinke na menopauzalne simptome ᶟ.

Među učinkovite dodatke prehrani kod menopauzalnih smetnji, kod izraženog predmenstrualnog sindroma, kod lošeg raspoloženja i umora kod žena ubraja se želatinizirana crvena maca. Odlikuje je i ekološko podrijetlo uzgoja. To znači da proizvod ne sadrži umjetna gnojiva, pesticide, lako topljiva mineralna gnojiva, genetski modificirane organizme te ostale sintetičke dodatke koje inače nalazimo u krmivima i gnojivima.

Suzana Križ

Izvor:

Podijelite ovaj članak
WhatsApp LinkedIn

Povezani članci