Mala škola imunološkog sustava

Imunološki sustav je raznovrstan i složen sustav zaštite od štetnih mikroba, rakavih stanica i stranih tkiva. Njegova je zadaća da nas štiti i održava zdravima. O njemu u posljednje vrijeme mnogo razgovaramo i dijelimo savjete kako ga i čime sve ojačati. No priznajmo, u stvarnosti ga mi laici i ne poznajemo baš dobro.

Što sve obuhvaća imunološki sustav?

Imunološki sustav nije sličan drugim sustavima jer nije povezan, kao što su probavni, živčani, dišni ili krvožilni sustav. Budući da je toliko važan, nalazi se posvuda. Sastavljaju ga posebne molekule (biološko i kemijsko oružje) koje proizvode raznovrsne imunološke stanice – bijele krvne stanice ili leukociti. Te stanice pak ne nastaju i ne sazrijevaju na jednom mjestu, nego u različitim organima: u koštanoj srži, prsnoj žlijezdi (timusu), limfnim čvorovima, slezeni, probavnom sustavu, limfnim žlijezdama … Snažan imunološki sustav djeluje usklađeno poput najfinijeg simfonijskog orkestra, nevidljivo i tiho kao organizirana obavještajna služba, ali zna, ako je potrebno, pokazati i niz oružja kojim nas štiti poput najbolje opremljene vojske. Upoznajmo ga podrobnije.

Upoznajmo četu imunoloških stanica!

Jeste li već čuli za bijele krvne stanice ili leukocite? Riječ je o stanicama imunološkog sustava koje nastaju u koštanoj srži i putuju limfnim putovima te su u tijesnom dodiru s krvotokom.

Učinkovit zaštitni mehanizam. 

Zaštita od bolesti odvija se na tri razine. Mehaničke prepreke odnosno naše »zidine« predstavljaju:

• koža i sluznice, koje sprječavaju stranim tijelima ulazak u tijelo;

• želučana kiselina, koja dezinficira mikrobe prokrijumčarene na unesenim namirnicama;

• korisne bakterije, koje su dio naše crijevne i kožne mikrobiote.

U obrani važnu ulogu imaju urođena i stečena otpornost. Urođena otpornost je pamćenje iskustva susreta sa stranim tijelom koje smo mi ljudi stekli u evoluciji. Namijenjena je općoj obrani. Neutrofili i makrofagi, dvije vrste bijelih krvnih stanica, okružuju i uništavaju strano tijelo (virus, bakteriju) ili oštećenu stanicu.

Stečena otpornost je imunološko pamćenje na razini pojedinca (ako smo se već ikad prije susreli s patogenom). Sastavljaju je:

• T-limfociti (T-stanice), podvrsta bijelih krvnih stanica, koji prepoznaju i uništavaju zaraženu ili rakavu stanicu;

• B-limfociti (B-stanice) i plazma stanice, podvrste bijelih krvnih stanica, proizvode protutijela koja prepoznaju zaraženu ili rakavu stanicu.

Glavne značajke imunološkog odgovora.

Pri imunološkom odgovoru dolazi do oksidativnog naleta i povećavanja broja imunoloških stanica. Određene stanice imunološkog sustava izvedu koncentrirani nalet reaktivnih kisikovih spojeva (slobodnih radikala), spojeva koji pomažu ubiti nametljive organizme. Ako okolnosti zahtijevaju veći broj određenih imunoloških stanica, njihovih kemijskih otrova i bjelančevina za borbu protiv uljeza, te se stanice umnožavaju.

Kakvu ulogu pritom ima upala? Ograničava oštećeno ili zaraženo područje. Istodobno pak pomaže na pogođeno područje dovesti nove imunološke stanice, protutijela odnosno druge važne spojeve.

Mikrobiota i imunološki sustav

Jeste li znali da se čak 60-80 % imunološkog sustava nalazi u crijevima? Zato se moramo dobro pobrinuti za naše stanovnike probavnog sustava. Crijevna mikrobiota sastoji se od 10 trilijuna mikroba koji se svrstavaju u tri kategorije:

• patogeni (štetni),

• komensali (ni loši ni dobri) i

• korisni.

Među njima mora postojati odgovarajući omjer. Pretpostavljamo da korisne, dobre bakterije brojčano moraju 10 puta nadmašiti štetne. Narušena ravnoteža u sastavu naziva se disbioza i može znatno utjecati na imunološki sustav.

Dobre bakterije, povezane s imunološkim sustavom, sprječavaju naseljavanje patogenih bakterija i njihovo prianjanje na sluznicu, pomažu pri razvoju urođenog i stečenog imunološkog sustava, uspostavljaju uravnoteženo proupalno i protuupalno djelovanje.

A koji su važni mikronutrijenti za stanice imunološkog sustava?

Ako najprije počnemo s nabrajanjem, a zatim nastavimo s objašnjenjem. Važni su prije svega: vitamin C, vitamin E, željezo, cink, bakar, vitamin A, folat, vitamin B12, vitamin B6, selen. Zašto baš ti? Vrijedi da dulja izloženost slobodnim radikalima vodi u oštećenja tkiva i bolest. Antioksidansi (vitamini C i E te minerali poput cinka i selena) štite imunološke stanice i ograničavaju negativne posljedice oksidativnog naleta. Navedeni mikronutrijenti imaju važnu ulogu pri stvaranju svih novih imunoloških stanica i njihovih produkata.

Podijelite ovaj članak

Povezani članci