Inzulinska rezistencija se ne pojavljuje preko noći.

ŠTO JE KARAKTERISTIČNO ZA OTPORNOST NA INZULIN?

Inzulin je hormon koji izlučuje gušterača. Nakon konzumacije slatkih namirnica ili nakon obroka koji sadrži previše škrobnih ugljikohidrata, a premalo vlakana i bjelančevina, šećer u krvi je povišen. Koliko brzo i za koliko će se povisiti krvni šećer nakon obroka ovisi o genetici, a sve se više utvrđuje da i o crijevnoj mikrobioti pojedinca. Previsoke koncentracije glukoze u krvi za tijelo su iznimno opasne. Zato tijelo želi šećer / glukozu iz krvi brzo spremiti negdje gdje bi mogla biti korisna. Kamo? Pa u stanice. Stanice imaju opremu da iz glukoze naprave energiju koja nas pokreće i održava na životu. Najviše glukoze troše mišići, mozak, jetra, a višak se skladišti – da, nažalost u masnim stanicama. U tom procesu «slanja» glukoze iz krvi u stanice najvažniju ulogu igra upravo inzulin. Inzulin je poseban glasnik koji stanicama javlja da je u krvi mnogo glukoze i neka je što prije prime u sebe.

Za inzulinsku rezistenciju ili otpornost na inzulin karakteristično je da mali vratari na stanicama (receptori) više ne reagiraju na inzulin koji je gušterača izlučila kao posljedicu previsoke razine krvnog šećera. Inzulin kuca na stanice odnosno doziva njihove vratare, no stanice ostaju nijeme i ne otvaraju se odnosno u sebe ne prime dovoljno glukoze iz krvi. Zato gušterača, koja je svjesna da je situacija ozbiljna, proizvede još više inzulina. Kada je gušterača prečesto i više godina prisiljena proizvoditi sve više inzulina zbog otpornosti staničnih receptora na manje koncentracije inzulina, iscrpi se. Tada nastupi šećerna bolest tipa 2, za koju je karakteristično da u tijelu više nema dovoljno inzulina te ga moramo nadomještati u obliku lijekova.

Inzulinska rezistencija ne smije ostati neprimijećena. Na nju morate obratiti pozornost ako:

– su vrijednosti krvnog šećera natašte između 5.5 mmol/L do 6.9 mmol/L

– HbA1c je između 5.7% i 6.4%

– imate povišen krvni tlak

– povišene trigliceride

– snižen HDL (dobar kolesterol)

– imate prekomjernu tjelesnu masu

– vam se mast nakuplja oko struka.

ŠKARE I PLATNO IMAMO U SVOJIM RUKAMA.

Minimalnim mjerama možemo si jako pomoći i spriječiti klizanje u ponor bolesti.

1. Iz prehrane izbacite sve napitke s dodanim šećerom, poput gaziranih pića i voćnih sokova. Ponekad se «bijeli slatki grijeh» nađe i u tzv. zdravim napitcima, u zelenom smoothieju ili tekućem jogurtu. Čitajte deklaracije o sastavu namirnica. Najbolje žeđ gasi voda, i mineralna, nezaslađeni biljni čaj i limunada. Već samim većim unosom vode pomažemo tijelu bolje regulirati oscilacije krvnog šećera 1.

2. Slatke grickalice za mnoge su postale dio svakodnevice. Na njihov unos uopće više ne obraćamo pozornost. Jedemo ih tijekom rada, za užinu, nakon ručka, navečer tijekom gledanja najdraže serije, iz dosade. Kada osjetite da ste bez energije, da «vam je pao šećer», svoju želju za slatkim možete obuzdati trikom: pojedite jabuku i šaku orašastih plodova ili pak običan jogurt s lagano zamrznutim malinama i nešto mljevenih badema. Jezik možda nećete prevariti, no tijelo će vam biti zahvalno.

3. Jedite mnogo povrća različitih boja. Većinu obroka neka čini povrće. Vlakna iz povrća izvrsna su hrana za dobre bakterije u crijevnoj mikrobioti, za koju sve upućuje na to da igra važnu ulogu i u održavanju optimalnih razina krvnog šećera.

4. Ako obrok bude sadržavao i neki dobar izvor bjelančevina (meso, ribu, jaja, tempeh, mahunarke, orašaste plodove), šećer u krvi rast će sporije.

5. Izbjegavajte rafinirane ugljikohidrate poput bijele riže, tjestenine i pekarskih proizvoda od bijelog brašna. Radije odaberite integralne varijante. Vlakna iz posija vrlo dobro sprječavaju brz porast krvnog šećera, održavaju sitost i izvanredna su riznica vitamina i minerala.

6. Jedan od izvanrednih minerala za koje je dokazano da pojačavaju djelovanje inzulina jest krom. Kada su pacijenticama s inzulinskom rezistencijom 6 mjeseci dodavali 1000 mcg krom pikolinata, njihova se inzulinska rezistencija u usporedbi s placebo skupinom značajno smanjila. Zbog kroma njihove su stanice postale osjetljivije na inzulin, što je izvrsna vijest. Čak je i stroga Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) odobrila zdravstvenu tvrdnju da dodavanje kroma pridonosi održavanju normalne razine glukoze u krvi (EFSA, uredba).

7. Čovjek je tijekom vremena iskustveno utvrdio da biljke imaju posebnu moć i utječu na različite procese u tijelu. Cimet tijelu npr. pomaže pri metabolizmu glukoze. Na tržištu se već mogu naći i pripravci s cimetom te različitim antioksidativnim spojevima poput alfa lipoične kiseline i kvercetina. Znanstvena istraživanja, naime, pokazuju da njihovo dodavanje može pomoći pri regulaciji krvnog šećera.

Kod Terranove možete pogledati Sinergiju za šećer (krom, cimet i lipoična kiselina), gdje je u Magnifoodu zvijezda cimet, a ujedno su mu dodane biljke visoke antioksidativne vrijednosti i nutritivne gustoće – matcha čaj, stabilizirane rižine posije, peršin, đumbir … Kao što i ime govori, nisu izostavljeni ni jednako važni igrači – krom, alfa lipoična kiselina, astaksantin i kvercetin.

____________________________________________________________________________________________________________________________________________

IZVORI:

1. Gérard C, Vidal H. Impact of Gut Microbiota on Host Glycemic Control. Front Endocrinol (Lausanne). 2019;10:29. Published 2019 Jan 30. doi:10.3389/fendo.2019.00029

2. Carroll HA, Betts JA, Johnson L. An investigation into the relationship between plain water intake and glycated Hb (HbA1c): a sex-stratified, cross-sectional analysis of the UK National Diet and Nutrition Survey (2008-2012). Br J Nutr. 2016 Nov 10;116(10):1-11. doi:

3. Adeshirlarijaney, Aneseh, and Andrew T. Gewirtz. “Considering Gut Microbiota in Treatment of Type 2 Diabetes Mellitus.” Gut Microbes 3 May 2020: 253–264. Gut Microbes. Web.

4. Havel PJ. A scientific review: the role of chromium in insulin resistance.” The Diabetes educator vol. Suppl (2004): 2-14.

5. Costello RB, Dwyer JT, Saldanha L, Bailey RL, Merkel J, Wambogo E. Do Cinnamon Supplements Have a Role in Glycemic Control in Type 2 Diabetes? A Narrative Review. J Acad Nutr Diet. 2016 Nov;116(11):1794-1802. doi: 10.1016/j.jand.2016.07.015. Epub 2016 Sep 8.

6. Eid HM, Haddad PS. The Antidiabetic Potential of Quercetin: Underlying Mechanisms. Curr Med Chem. 2017;24(4):355-364. doi: 10.2174/0929867323666160909153707.

7. Akbari M, Ostadmohammadi V, Lankarani KB, et al. The effects of alpha-lipoic acid supplementation on glucose control and lipid profiles among patients with metabolic diseases: A systematic review and meta-analysis of randomized controlled trials. Metabolism: Clinical and Experimental. 2018. doi:10.1016/j.metabol.2018.07.002