Imunološki sustav: ključan u obrani organizma

Jesen nije samo vrijeme šareno obojene prirode te probuđenog školskog zvona, već je i razdoblje prehlade, gripe, upaljenog grla i još bismo mogli nabrajati.

No nije nužno da nas već bezazleno grebanje u grlu položi u krevet, jer preventivnim mjerama mnogo možemo učiniti i sami. A kakvu ulogu pri tome ima stabilan imunološki sustav? Vrlo veliku. Imunološki sustav naime je prva obrambena linija, jer od prodora stranih i štetnih tvari učinkovito štiti naše tijelo. Zato je njegovo besprijekorno djelovanje ključno za očuvanje zdravog organizma. Dobro je poznavati »zakonitosti« imunološkog sustava, zato ćemo se u članku usredotočiti na njegovu građu, odgovoriti na vječnu dilemu jesu li dodaci prehrani učinkoviti u jačanju imunološkog sustava i koliko je pri svemu navedenom velika važnost zdrave crijevne mikrobiote.

27. rujna 2024 5 min čitanja
NOVOSTI

Imunološki sustav čine organi, molekule i stanice 

Imunološki sustav (IS) čine organi odnosno tkiva (koštana srž, slezena, timus, fetalna jetra, limfni čvorovi itd.), stanice (limfociti, makrofagi, dendritičke stanice itd.) te u vodi topljive molekule (citokini, komplement, protutijela itd.). Oni osiguravaju obranu našeg tijela od stranih tijela ̶ patogena (bakterije, virusi). Učinkovitost prepoznavanja antigena (tvar koja uzrokuje stvaranje protutijela) i procjena što je opasno i što treba ukloniti temelji se na suradnji imunoloških stanica u izravnom dodiru s receptorskim molekulama (T-stanični receptor, B-stanični receptor, receptori glavnog kompleksa tkivne podudarnosti) te na daljinu topljivim prijenosnicima (citokini, protutijela). Vrsta odgovora i način uklanjanja patogena iz organizma ovise o predstavljanju antigena pomoću antigen-predstavljajućih stanica (monociti, makrofagi, B limfociti, dendritičke stanice) i posredovanju tih informacija T limfocitima (stanice pomagačice, citotoksični T limfociti) ¹.

Ako pojednostavimo; kada strano tijelo prodre u naše tijelo, pokreće se imunološki odgovor (složeni slijed događaja), čiji je cilj ukloniti strano tijelo iz tijela. Tako naš organizam djeluje prije svega protiv onih čimbenika koje procijeni kao opasne i koje treba uništiti odnosno ukloniti. Pritom si imunološki sustav pomaže iskustvom: iskustvom pojedinca i iskustvom vrste. Što to točno znači? Na razini pojedinca poznajemo prirođenu ili prirodnu imunost, a na razini vrste stečenu ili specifičnu imunost. Sustavi su uvijek povezani, među njima se odvija stalna komunikacija, a to osigurava učinkovitu obranu organizma ¹.

Prirođena ili prirodna imunost

Riječ je o najstarijem obrambenom mehanizmu, stečenom kroz evoluciju, koji se u našem tijelu aktivira odmah pri dodiru sa stranim tijelom. Obrana se odvija vrlo brzo, od nekoliko minuta do sati, razlikuje svoje od stranog te nema imunološkog pamćenja. Strano odnosno ometajuće tijelo razgrađuju stanice koje nazivamo fagociti. Na mjestu na kojem strana tijela pokušavaju prodrijeti u naše tijelo pokreće se upala. Ona snažno pojačava obrambene sposobnosti i signal je tijelu da je stigla opasnost ².

Stečena ili specifična imunost

Nazivamo je imunošću stečenom tijekom života, čija je glavna značajka imunološko pamćenje. Glavni akteri, T limfociti i B limfociti, nalaze se u limfnim čvorovima i imaju na svojim površinama brojne receptore. Možemo ih opisati kao antene koje prepoznaju strano tijelo i znaju koje mehanizme za uklanjanje treba uključiti. Zatim neke imunološke stanice uništavaju i uklanjaju strano tijelo, a druge izlučuju tvari opasne za strana tijela ².

Kakvu pak ulogu ima imunološko pamćenje? Protutijelni odgovor razlikuje se pri prvom ili sljedećem dodiru imunološkog sustava sa stranim tijelom. Odmah nakon prvog dodira protutijela još nema, nastaju tek nakon nekoliko dana u malim količinama i oblikuju se memorijske stanice T i B limfocita. Zato je pri ponovnom dodiru s istim stranim tijelom specifičan imunološki odgovor brz i snažan, jer memorijske stanice prepoznaju strano tijelo, brzo se razmnožavaju te nastaju velike količine specifičnih protutijela ².

Jesu li dodaci prehrani učinkoviti u jačanju imunološkog sustava?

Odgovor na vječnu dilemu, postoji li bolje ili slabije razvijen imunološki sustav, relativno je jednostavan. Teško naime možemo govoriti o bolje ili slabije razvijenom imunološkom sustavu, jer njegovo djelovanje može biti samo normalno, pretjerano ili oslabljeno.

Još jedno vječno pitanje često se pojavljuje, a to je kako možemo ojačati svoj imunološki sustav. Imunološki sustav je naslijeđen te genetski određen i na njega možemo samo minimalno utjecati. To znači da se kroz evoluciju vrlo dobro usavršio, zato ga dodatnim unosima u tijelo ne možemo bitno stimulirati. No to ne znači da nemamo utjecaja na postizanje njegove stabilnosti. Kako to pak postižemo?

Moramo osigurati unos svih hranjivih tvari koje imunološki sustav treba. Pomoću suvremenih istraživanja na području nutricionizma stručnjaci su došli do novih spoznaja za poboljšanje zdravlja. Pritom su povoljne utjecaje hranjivih tvari dokazali za: proteine, minerale, željezo, selen i cink te vitamine A, B12, B6, C i D ².

Učinkovita formula u osiguravanju stabilnog imunološkog sustava je i sinergija za otpornost. Ta jedinstvena formulacija dodatka prehrani podupire djelovanje imunološkog sustava učinkovitom kombinacijom biljaka poznatih po svom imunomodulatornom djelovanju (potiče IS da proizvede imunološke stanice). Sinergija za otpornost sadrži 9 biljaka koje pomažu u očuvanju stabilnosti imunološkog sustava. Jedna od njih je korijen kožnatog kozlinca ̶ najnovija istraživanja potvrđuju da jača djelovanje interferona (stanične bjelančevine) i pomaže održavati primjerene leukocite. Pri padu otpornosti preporučljivi su bazga i češnjak, jer mogu djelovati protuupalno i protumikrobno. Korijen mahonije sadrži prirodni alkaloid berberin. Riječ je o jednom od najsnažnijih protumikrobnih organskih spojeva, a istovremeno podupire i oporavak. Dok micelij velike zrasline sadrži beta-glukane s imunomodulatornim djelovanjem, arabinogalaktan iz ariša pak je snažan antioksidans.

 

Zdrava crijevna mikrobiota ključna je u očuvanju stabilnog imunološkog sustava

Uravnotežena crijevna mikrobiota vrlo je važna u očuvanju zdravlja i nesmetanom djelovanju mnogih procesa u tijelu (također imunološkog sustava) – to potvrđuju brojna provedena istraživanja. Do crijevne neravnoteže često dolazi zbog neodgovarajuće prehrane, lijekova (prije svega antibiotici), stresa, crijevnih infekcija i drugih bolesti ¹.

Antibiotici; učinkoviti su kod bakterijskih infekcija. Nerijetko se događa da ih uzimamo i u slučaju virusnih oboljenja, protiv kojih pak antibiotici ne djeluju. Nažalost, njihova prekomjerna upotreba dovela je do toga da su određene loše bakterije postale otporne na antibiotike. Problem nastaje i zato što antibiotici osim loših onesposobe i za organizam korisne bakterije, a one su ključne za zdravu mikrobiotu. Zato je vrlo važno da antibiotike uzimamo samo tada kada nam ih propiše liječnik.

Odgovarajuća prehrana; za održavanje zdrave mikrobiote važno je uživanje raznovrsnih biljnih namirnica bogatih vlaknima, kao što su cjelovite žitarice, voće i povrće. Zbog brzog načina života svakodnevnom prehranom nažalost ne zadovoljavamo zdrave, redovite i uravnotežene obroke, zato možemo posegnuti i za dodacima prehrani ̶ probioticima i prebioticima ¹.

Suzana Križ

Izvori:

Podijelite ovaj članak
WhatsApp LinkedIn

Povezani članci