Povećana prostata: Što sve morate znati i kako postupiti

Briga za zdravu prostatu i preventivne mjere još su nužniji kod starije populacije, jer je rak prostate među najčešćim tumorima kod muškaraca. Osim zdravog životnog stila, primjerene tjelesne težine i uravnotežene prehrane, tegobe s prostatom mogu olakšati i dodaci prehrani. U prilogu ćemo se posvetiti prostatičnom specifičnom antigenu (PSA), objasniti zašto se on (još) ne upotrebljava kao tumorski marker pri otkrivanju raka prostate u probirnim metodama te, između ostalog, istaknuti najkarakterističnije simptome raka prostate i predstaviti bolest ̶ benignu hiperplaziju prostate (BHP).

Što je prostata?

Prostata ili predstojna žlijezda, u obliku kestena velika žlijezda, leži na vratu mjehura te obavija početni dio mokraćne cijevi. Baš pri vrhu odnosno završnom dijelu, izvan prostate nalazi se vanjski uretralni sfinkter koji zadržava mokraću u mjehuru ¹.

Kod odrasle osobe s godinama se veličina prostate povećava s otprilike 25 ml i na više od 300 ml zbog utjecaja muškog hormona testosterona. Veličina povećane žlijezde nije toliko važna kao način rasta i posljedične tegobe pri protoku mokraće kroz mokraćnu cijev ¹.

Fiziološki je izlučevina pohranjena u sjemenskim mjehurićima te važna za potporu i preživljavanje spermija te pri oplodnji. Česta ejakulacija pridonosi održavanju zdrave funkcije žlijezde i manjim tegobama, stoga je zdrava spolnost poželjna i u starosti. Epidemiološki se nakon 50. godine života muškarca vrlo brzo, gotovo eksponencijalno, kod mnogih pojačavaju simptomi donjeg mokraćnog sustava i tegobe povezane s povećanom prostatom ¹.

Blago povišenje PSA može biti posljedica već intenzivnog biciklizma

U stanicama prostate stvara se prostatični specifični antigen (PSA). Kod promijenjenog oblika normalne histologije prostate, na primjer kod raka, on se u suvišku otpušta u krv, gdje PSA otkrivaju i mjere u dijagnostičke svrhe ².

Zašto se PSA kao tumorski biljeg ne upotrebljava pri otkrivanju raka prostate? Kao tumorski biljeg PSA je karakterističan za prostatu, ali nije specifičan za rak prostate, jer može biti povišen i kod benigne hiperplazije (BHP) i upalnih zbivanja u prostati. Oba navedena benigna stanja mogu kod istog bolesnika biti prisutna istodobno s rakom prostate, a to otežava kliničku interpretaciju vrijednosti PSA. Dodatnu tegobu predstavljaju prolazna povišenja PSA, koja su posljedica mehaničkih ili drugih fizioloških i patoloških čimbenika (odstupanje od normalnog stanja). Kateterizacija mokraćnog mjehura, cistoskopija (endoskopski pregled mokraćne cijevi i mokraćnog mjehura) i kolonoskopija (endoskopski pregled širokog i završnog dijela tankog crijeva) uzrokuju prolazno povišenje PSA koje naime može trajati od jednog mjeseca ili čak i dulje. Isto tako uzrok blagom povišenju PSA jesu intenzivan biciklizam ili duže vožnje motociklom ².

Zato struka u Sloveniji PSA-marker zasad ne upotrebljava kao probirnu metodu (sustavno traženje bolesti u populaciji) za otkrivanje raka prostate. Slično je i u svijetu, jer bi se tako otkrilo previše slučajeva kod kojih se rak prostate nikad ne bi klinički izrazio. Kada bi muškarci živjeli dovoljno dugo, prije ili poslije bi se praktički kod svih razvio rak prostate u neagresivnom obliku kao okultna (nevidljiva) bolest ᶟ.

U kojim se pak slučajevima unatoč svemu PSA tumorski biljeg upotrebljava u dijagnostici za otkrivanje raka prostate? Jedini glavni čimbenik rizika za rak prostate je dob, stoga je kod starijih muškaraca smislen, no naravno treba uzeti u obzir i biološku dob te pridružene bolesti.

Važno je još spomenuti da za razliku od većine drugih rakova rak prostate raste i napreduje polako. Nakon deset godina tako nisko maligni rak prostate prelazi u metastatsku fazu kod otprilike 10 posto bolesnika, a specifična smrtnost je u tom razdoblju otprilike 5 posto ².

Za još bolju brigu o zdravlju i muškarci imaju mnogo mogućnosti da svoje tijelo održe u dobroj kondiciji. Jedna od tih alternativa je dodatak prehrani multivitamini za muškarce koji sadrži 29 različitih vitamina, minerala i drugih fitospojeva u dozama prilagođenima muškom tijelu: radi se o dozama cinka, magnezija, likopena i vitamina E.

Bolesti prostate: benigna hiperplazija prostate i rak prostate

Među najprepoznatljivijim i ujedno najčešćim bolestima prostate jesu benigno povećanje prostate i rak prostate.

Benigna hiperplazija prostate (BHP) je kronična i napredujuća bolest za koju je karakteristično makroskopsko povećanje žlijezde, a histološki se radi o postupnoj hiperplaziji stromalnih i žljezdanih stanica prostate. Prekomjerno razrastanje tkiva prostate uzrokuje suženje i povećan otpor u prostatičnoj mokraćnoj cijevi na mjestu izlaska iz mokraćnog mjehura, stoga je BHP obično povezana sa simptomima donjeg mokraćnog sustava ⁴.

Najkarakterističniji simptomi bolesti jesu smetnje mokrenja i pražnjenja mjehura. Smetnje mokrenja očituju se kao usporen i tanak mlaz, koji je raspršen, prekida se ili se mokraća izlučuje samo u kapljicama ⁴.

Ako bolest ne liječimo, polako napreduje i uzrokuje objektivne i subjektivne posljedice. Prostata se povećava, dolazi do kroničnog zastoja mokraće u mjehuru ̶ on se nepotpuno prazni, mokraća curi ili dolazi do akutnog zastoja mokraće te u završnoj fazi i do zatajenja bubrega. Dok su subjektivne tegobe prepoznate kao pogoršanje mokrenja te nepotpuno i otežano pražnjenje mjehura ⁴.

Kao što je već spomenuto, razlog rastu prostate često je u androgenima, prije svega u prekomjernoj pretvorbi testosterona u dihidrotestosteron zbog povećane aktivnosti enzima 5-alfa-reduktaze. Za optimalnu funkciju prostate muškarci mogu se pobrinuti i sami uz pomoć Sinergije za prostatu. U dodatku prehrani Sinergija za prostatu naime su sabrane sve biljke (korijen koprive, cvijet opuncije, zob, sjemenke bundeve, peršin i kukuruzna svila), za koje istraživanja pokazuju da mogu povoljno utjecati na funkciju prostate, te svi korisni mikronutrijenti za imunološki sustav.

Čimbenici rizika za nastanak BHP-a? Najvažniji čimbenici su prije svega dob bolesnika, vrijednost PSA iznad 1,5 ng/ml, veličina prostate iznad 30 ml i umjereno izraženi simptomi donjeg mokraćnog sustava. Isto tako u čimbenike rizika ubrajaju se još pretilost, prije svega metabolički sindrom, šećerna bolest i osobito obiteljska opterećenost bolestima prostate ⁴.

Ciljevi liječenja BHP-a jesu poboljšati kvalitetu života i protok mokraće, smanjiti mogućnost akutnog zastoja mokraće te potrebu za kirurškim liječenjem. Liječenje je dakle usmjereno prije svega na poboljšanje simptoma donjeg mokraćnog sustava i smanjenje veličine prostate ⁴.

Rak prostate među najčešćim je rakovima kod muškaraca. Na godišnjoj razini novootkriva se u više od 1.500 slučajeva.

Koji su glavni čimbenici rizika za nastanak raka prostate? Kao etiološki čimbenik ubraja se kronični prostatitis (kronična upala prostate). Budući da kronična upala često nastaje kao posljedica neliječene akutne upale odnosno kao komplikacija spolno prenosivih infekcija, važno je sprječavanje prijenosa nezaštićenim spolnim odnosima. Infekcija humanim papiloma virusima isto je tako velik čimbenik rizika i ujedno jedina prijetnja za nastanak raka prostate koju je moguće spriječiti cijepljenjem. Dok češće ejakulacije ̶ one naime uklanjaju kancerogene sekrete (nastaju zbog kronične upale) smanjuju incidenciju raka prostate ⁵.

Najkarakterističniji simptomi raka prostate jesu: često mokrenje, osobito noću, slab ili prekinut mlaz mokraće, bol ili peckanje tijekom mokrenja i krvava mokraća. Ako se rak proširio iz prostate u susjedne ili udaljene organe, navedenim simptomima mogu se pridružiti znakovi kao što su: bolovi u međici, smetnje pri pražnjenju crijeva i smetnje ejakulacije, bolovi u kostima te opća slabost s gubitkom tjelesne težine ⁶.

Suzana Križ

Literatura i izvori:

• Pomen preventive pri ohranjanju zdravja prostate, Asist. Bojan Štrus, dr. med., mag. Marko Lovšin, dr. med., Zbornik Schrottovi dnevi, 2023, str. 149-150
• Vloga za prostato specifičnega antigena pri diagnostiki raka prostate, doc. dr. Tomaž Smrkolj, dr. med., Zbornik Schrottovi dnevi, 2021, str. 106-107
• Pomen preventive pri ohranjanju zdravja prostate, Asist. Bojan Štrus, dr. med., mag. Marko Lovšin, dr. med., Zbornik Schrottovi dnevi, 2023, str. 149-150
• Benigna hiperplazija prostate (BHP), Andrej Kmetec, Farmacevtski vestnik, 2011, št. 62, dostopno: 04.11.2024, https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-HUZ0BGHZ/568a765e-9c36-4dc3-b232-ba5231036d66/PDF
• Kdaj postane prostata pomemben del moškega zdravja, primarij Simona Repar Bornšek, dr. med., Zbornik Schrottovi dnevi, 2023, str. 155

 Rak prostate, dostopno: 04.11.2024, https://www.onkologija.org/o-raku/rak-prostate/#1490099950862-a1d5e4ae-545db35e-8c2d