Kako učinkovito zaštititi oči od UV zračenja i plave svjetlosti?
Imate li na kraju dana zamagljen vid, glavobolju te isušene i crvene oči? Današnji način života naime gotovo više ne omogućuje »luksuz« ̶ barem jedan dan bez upotrebe zaslona, a ne samo to, neizbježno je i izlaganje opasnim UV zrakama. Znamo pak da su i plava svjetlost i UV zračenje glavni krivci za gore navedene simptome.
Pitanje se tako postavlja samo od sebe, kako učinkovito zaštititi oči od plave svjetlosti i UV zračenja. Zato smo u članku istražili u kojem je dijelu dana utjecaj UV zraka na oči najštetniji, kakve su naočale najprimjerenije za njihovu zaštitu, zašto plava svjetlost uzrokuje sindrom računalnog vida i koliko su uspješni proizvodi TN sinergija za oči kompleks i WF Bold Vision u zaštiti očiju.
Oči su prozor našeg organizma
Ljudsko oko je osjetilo koje omogućuje zamjećivanje elektromagnetskog valovanja (svjetlosti) u području valnih duljina od 390 nm (ljubičasta boja) do 750 nm (crvena boja). Očna jabučica nalazi se u očnoj šupljini, okruženoj kostima lubanje, masnim tkivom i mišićjem, čime je dobro zaštićena od ozljeda.
Kako djeluje oko? Od predmeta putuju svjetlosne zrake kroz prozirnu rožnicu, zjenicu, leću i staklovinu sve do mrežnice. Kada svjetlosne zrake prolaze kroz te dijelove oka, lome se, tako da na mrežnici, svojevrsnom zaslonu punom vidnih osjetnih stanica fotoreceptora, nastaje slika koja je smanjena, obrnuta i realna. Odande odabrane informacije putuju vidnim živcem do mozga, a on nam stvara sliku okoline. Vidni centar u mozgu naime je odgovoran za pretvorbu električnih impulsa u vidne slike. Mrežnica, koja se razvila iz mozga, građena je od deset slojeva, a funkcionalno najvažniji je pigmentni sloj ̶ sadrži receptore, stanice za svjetlost i boju. Poznajemo dvije vrste fotoreceptora: otprilike sedam milijuna su stanice sa čunjićima, odgovorne su za gledanje danju i zamjećivanje boja. Štapića je 120 milijuna i vrlo su osjetljivi na svjetlost te omogućuju gledanje pri slaboj osvijetljenosti ¹.
UV zračenje je za oči najštetnije rano ujutro i kasno poslijepodne
Ultraljubičasto (UV) zračenje, prirodno (sunce) i umjetno (umjetni izvori UV zračenja), može oštetiti oči. Zbog svoje funkcije i građe oko je naime vrlo osjetljivo na svjetlosno oštećenje ².
Glavni izvor UV zračenja (100-400 nm) je sunčeva svjetlost. Zemljina atmosfera apsorbira kraće valne duljine sunčeve svjetlosti odnosno UV zračenja, UV-C zrake (280-100 nm) tako se u potpunosti apsorbiraju u ozonskom sloju atmosfere. UV zračenje koje dopire do Zemljine površine sastoji se od približno 95% UV-A zraka (400-315 nm) i 5% UV-B zraka (315-280 nm). Izravna sunčeva svjetlost samo djelomično pridonosi ukupnoj izloženosti čovjeka UV zračenju. U uobičajenim uvjetima više od 50% UV zračenja kojem je oko izloženo posljedica je raspršenog te od oblaka ili sumaglice odbijenog zračenja te zračenja koje se odbija od tla. Od tla odbijeno zračenje ovisi o površini: travnata površina odbija 2-4%, a snijeg čak 94% UV zračenja ².
UV indeks, koji vrijedi kao mjerilo za veličinu učinka UV zračenja na kožu, za oko je neupotrebljiv odnosno zavaravajući. Doza UV zračenja na kožu naime je bitno manja od doze koju u jednakim uvjetima primi oko, jer je oko više izloženo od tla odbijenom UV zračenju, a dodatni nepovoljni čimbenik je i sabirni učinak zakrivljene površine rožnice. Za UV indeks općenito vrijedi da je najviši sredinom dana, no UV zračenje za oči može biti štetnije rano ujutro ili kasno poslijepodne, dakle u vrijeme kada bi potencijalna šteta UV zračenja za kožu trebala biti manja. Odmjerak UV zračenja koji primaju oči naime jako ovisi o visinskom kutu Sunca. Djelomičnu zaštitu oka od UV zračenja predstavljaju anatomija lica (gornji rub očnice i nos djeluju kao zaštitna pregrada) i prirodni zaštitni mehanizmi, kao što su suženje zjenica i pripiranje očiju. Veličina zjenice utječe na izloženost leće i mrežnice. Zbog nezaštićenosti oka s temporalne strane i sabirnog učinka rožnice zamjetno više posljedica UV zračenja nastaje na nazalnoj strani oka, na primjer pingvekula, pterigij i kortikalna katarakta ².
Kako možemo zaštititi oči od UV zračenja? Ako je ikako moguće, izbjegavamo izloženost UV zračenju između 10 i 17 sati te se zadržavamo u sjeni. Oči mogu biti više izložene u ranijim ili kasnim satima, kada je sunce nisko iznad obzora i ima više odbijanja svjetlosti od tla, zato su za zaštitu očiju važnije preporuke zaštitno pokrivalo i sunčane naočale ᶟ.
Kakve su sunčane naočale najprimjerenije? Sunčane naočale koje blokiraju 99-100% UV zračenja i propuštaju 75-90% vidljive svjetlosti (leće CE UV400; okviri naočala koji štite i sa strane). Za djecu su preporučljive leće od polikarbonata ili CR-39 materijala. Moramo pak znati da tamnije naočale ne znače automatski bolju zaštitu od UV zračenja. Boja leća u naočalama naime ne utječe na prolaz UV zračenja, no kontrastna osjetljivost je bolja sa smeđim ili ružičastim lećama. Polarizirane leće same po sebi također ne pružaju zaštitu od UV zračenja, ali smanjuju blještanje i zato su ugodnije za upotrebu. Okviri naočala neka budu što veći, optimalna je i zaštita sa strane. Leće u naočalama kao okomita pregrada štite oči od UV zraka, no velik dio UV zračenja doseže oči mimo okvira – s gornje, donje, bočne strane, ali i straga. Za zaštitu odozgo možemo se pobrinuti prikladnim pokrivalom, a za zaštitu od UV zračenja iz drugih smjerova naočalama koje imaju okvire s bočnim zaslonom ².
Oči od UV zračenja možemo učinkovito zaštititi i proizvodom TN sinergija za oči (borovnica, lutein i astaksantin) kompleks; u očima se odvija mnogo metabolizma, čija je posljedica oksidativni stres, a on šteti vidu. Formulacija dodatka prehrani Sinergija za oči oblikovana je na osnovi antioksidansa: vitamina A, C i E, betakarotena, selena, taurina, N-acetilcisteina, alfa lipoične kiseline, astaksantina, luteina, dodan je i za oči važan cink. Zato je TN sinergija za oči kompleks odlična obrana od oksidativnog stresa ̶ također posljedice različitih vrsta zračenja.

Plava svjetlost negativno utječe na zdravlje očiju
Plavu svjetlost odašilju zasloni uređaja, kao što su računala, tableti, telefoni i neka rasvjetna tijela. Ta svjetlost je doduše dio spektra prirodne svjetlosti i nužna je za usklađivanje bioritma, no postoje indicije da plava svjetlost iz umjetnih izvora također negativno utječe na zdravlje očiju. Dugotrajna izloženost plavoj svjetlosti naime može uzrokovati sindrom računalnog vida. Pritom se javlja osjećaj napetosti i umora očiju, također prolazno zamagljen vid, simptomi nadraženosti zbog suhih očiju, ali i glavobolje te napetost mišića vrata i ramenog obruča. U istraživanju objavljenom u časopisu BMC Ophthalmology utvrdili su da je vjerojatnost razvoja sindroma računalnog vida bila znatno veća kod onih koji su upotrebljavali uređaje sa zaslonima više od 6 sati dnevno ⁴.
Kako najbolje zaštititi oči od plave svjetlosti? Ograničavanje izlaganja plavoj svjetlosti jedna je od osnovnih mjera u brizi za zdravlje naših očiju. To činimo redovitim stankama pri radu s računalom, a vrlo je korisno i često svjesno treptanje tijekom samog rada, jer poboljšava vlažnost površine oka. Dodatnu zaštitu pružaju i naočale sa staklima s plavim filterom ⁴.
Ne smijemo zaboraviti spomenuti još proizvod WF Bold Vision, koji je idealna dopunska prehrana za suhe, umorne oči, dnevno izložene plavoj svjetlosti sa zaslona. WF Bold Vision sadrži lutein i zeaksantin u šafranovom ulju, koji inače prirodno nastaje i u žutoj pjegi. Zajedno s ostalim antioksidansima (antocijani iz borovnica, cinkom, vitaminom E i astaksantinom) mogu se suprotstavljati negativnom djelovanju slobodnih radikala. Oni štete strukturama oka i posljedično uzrokuju slabljenje vida. U dnevnom odmjerku WF Bold Vision nalazi se i koncentrirano hranjivo ultra čisto riblje ulje. Za manji osjećaj suhih očiju u formulaciji su dodane i dragocjene omega 7 masne kiseline.
Suzana Križ
Izvor:
- Ugriznimo znanost, dostupno 06.05.2024, https://www.youtube.com/watch?v=W0UZrSBzMTA
- Priporočila za zaščito oči pred ultravijoličnim sevanjem, UKCLJ, dostupno: 03.05.2024, https://nijz.si/wp-content/uploads/2022/04/Ocesna-klinika-UKC-Ljubljana-Priporocila-za-zascito-oci-pred-ultravijolicnim-sevanjem.pdf
- Kaj je naravna zaščita pred soncem in zakaj jo priporočamo, prim. mag. Ana Benedičič, dr. med., spec. dermatovenerologije dostupno: 06.05.2024, https://www.zsd.si/fileadmin/user_upload/Dermatologija_od_A_do_Z/S/Sonce/2016_Kaj_je_naravna_zascita_pred_soncem_in_zakaj_jo_priporocamo.pdf
- Modra svetloba in zdravje oči, https://zasrce.si/clanek/modra-svetloba-in-zdravje-oci/











