Suočava li se zapadni svijet sa skrivenom glađu?

Najčešći uzroci pogrešne prehrane kriju se u previsokom unosu soli, šećera i namirnica s dodanim šećerom, trans masti te pripremljenih brzih obroka i prerađenih namirnica koje imaju neodgovarajući omjer sastojaka ili pak ne sadrže mikronutrijente. Među njih spadaju prerađeno meso, rafinirane žitarice i proizvodi od njih (bijeli kruh, tjestenina od bijelog brašna, bijela riža, pekarski proizvodi). Problem nisu samo pojedine namirnice, problematične su i kombinacije namirnica od kojih sastavljamo svoje obroke. Jedna od takvih je primjerice kombinacija riže i crvenog mesa te salate. Takav obrok ne sadrži dovoljno vlakana. Vlakna omogućuju odgovarajuću probavu mesa u debelom crijevu i sprječavaju neodgovarajuću mikrobnu fermentaciju u kojoj nastaju štetni metabolički produkti. Oni povećavaju upalni odgovor i preveliku propusnost crijeva (tzv. leaky gut), a u istraživanjima ih povezuju čak i s rakom debelog crijeva. [3] Odrasla osoba trebala bi pojesti barem 30 g prehrambenih vlakana dnevno, no nažalost ih ne pojede. Više od 6 g vlakana na 100 g sadrže mahunarke, cjelovite žitarice i proizvodi od njih, jabuke, orašasti plodovi. Kada ste ih zadnji put jeli i jeste li ih pojeli dovoljno?

Skrivena glad

Nažalost mnogi pogrešno pretpostavljaju da u razvijenim gospodarstvima ljudi ne pate od kroničnog nedostatka vitamina ili minerala, jer većina ljudi nije gladna ni premršava. No zbog nezdrave prehrane zapadni se svijet suočava sa skrivenom glađu. [4] Skrivena glad je pojava kojom označavamo nedostatak mikronutrijenata (raznih vitamina i minerala) koji nastaje zbog nekvalitetne prehrane bez nedostatka kalorijskog unosa. Paradoks je u tome da je među osobama koje pate od skrivene gladi najviše pretilih u srednjim godinama, a ugrožene skupine su i probirljiva djeca i djeca koja slabo jedu, starije osobe bez urednog zubala, osobe svih dobi s vrlo jednoličnom prehranom ili s posebnim prehrambenim izborima (npr. sirojedi, vegani, frutarijanci).

Iznimna ponuda masnih, slatkih i općenito energetski prebogatih namirnica nalazi se na svakom koraku. Danas čak i starije dijete bez većih poteškoća može jednostavno osigurati primjeren energetski unos. To znači da pojede dovoljno kalorija za održavanje života. Sve upućuje na to da to postaje rak-rana i kod nas.

U Sloveniji je 2019. godine 49 % žena i čak 66 % odraslih muškaraca imalo prekomjernu tjelesnu težinu – svi oni vjerojatno pojedu previše kalorija, a premalo ih potroše. [5] U kojoj se mjeri suočavamo sa skrivenom glađu, ne znamo, istraživanja nema. Liječnici rutinski ne provjeravaju koncentracije vitamina D, A, E, K ni svih vitamina iz skupine B u tijelima svojih pacijenata. I koncentraciju minerala liječnici analiziraju tek ograničeno – najčešće se na laboratorijskom nalazu nađu iznimno važni kalij, kalcij i željezo. Znate li možda kolike su vaše koncentracije cinka, selena ili mangana?

Tko nije u svojoj optimalnoj formi, ima previsoku tjelesnu masu, često je umoran, razdražljiv, neraspoložen, ima poteškoća s koncentracijom, mora se suočavati s raznim infekcijama, blijed je u licu, ima kosu i nokte loše kvalitete, rane mu se sporo zacjeljuju, ukratko više se ne osjeća ugodno u vlastitoj koži, trebao bi razmisliti o promjeni prehrane i posavjetovati se sa stručnjakom. On na temelju prehrambenog dnevnika može utvrditi čega u prehrani nedostaje i potaknuti na primjereniju, raznovrsniju prehranu. Druga je mogućnost otići u jedan od privatnih laboratorija i o vlastitom trošku izmjeriti koncentracije pojedinih vitamina i minerala. Kasnije se odgovarajućim namirnicama i dodacima prehrani mogu ukloniti praznine nastale zbog nedostatka. Postoji i treća mogućnost. Ako trenutačno nemate energije za promjenu prehrambenih navika, svoju manjkavu prehranu možete redovito nadopunjavati raznim multivitaminskim pripravcima. Oni obično sadrže cijeli spektar vitamina i minerala. Multivitaminskim pripravcima nećete stvoriti viškove, ali ćete smanjiti svoje poteškoće s opskrbom mikronutrijentima nastale zbog neodgovarajuće prehrane.

Svakako valja biti svjestan da se potrebe za mikronutrijentima razlikuju između žena, muškaraca i djece. Žene u rodnoj dobi menstruacijom gube previše krvi, stoga im nedostatak željeza nije stran te je nadopunjavanje njime iznimno poželjno. Trgovačka marka Terranova među svojim multivitaminskim formulacijama ima Multivitamine za žene, u kojima je više željeza, vitamina D_3, magnezija i kalcija te vitamina K₂. Korisno je što su vitamine i minerale nadopunili i s 16 različitih biljaka. Sinergijska kombinacija iznutra prema van pomiluje i ojača divna bića s Venere koja i dalje podupiru 3 kuta. Mnogi proizvođači dodataka prehrani na razlike među spolovima jednostavno ne obraćaju pozornost.

No u Terranovi upravo tome posvećuju posebnu pozornost. Njihovi Multivitamini za muškarce ne sadrže željezo, jer muškarci obično ne pate od anemija, često se čak susreću i s viškom željeza. Željezo je snažan oksidans, stoga ga multivitaminskim dodacima nije potrebno dodatno unositi. Zbog metaboličkih hormonskih procesa i zato što su muškarci općenito viši i teži, imaju i veće potrebe za cinkom. Cink se nalazi u školjkama, iznutricama, orašastim plodovima, bučinim sjemenkama. Znamo da se to na jelovniku suvremenih Davida rijetko nađe! Stoga treba paziti na dovoljan unos cinka. U Terranovi su u Multivitaminski kompleks za muškarce dodali više cinka, magnezija, vitamina E, likopena i još cijeli arsenal različitih biljaka koje se u etnomedicinskim sustavima koriste za podršku muškim fiziološkim potrebama.

Oprezni moramo biti i s najmlađima. Rast i razvoj važni su procesi kojima treba svega dovoljno – energije i mikronutrijenata, ali ničega previše. Istodobno ovisnost o slatkim namirnicama nije korisna. Zdrave navike oblikuju se već u djetinjstvu. No prehrana djece, njihovi izbori, okusi koji se razvijaju i tvrdoglavost tema su za sebe. Činjenica je da su djeca i probirljiva ili slabo jedu. Roditelji moljakaju, ljute se, čitaju priručnike, blago mole ili prijete. Ponekad je sve uzalud. Za sprječavanje nedostatka ponekad treba posegnuti za dodacima prehrani namijenjenima djeci. Bolji izbor od raznih gumenih bombona s vitaminima ili slatkih multivitaminskih sirupa svakako su kapsule koje ne sadrže šećer ni sladila. Neka djeca s poteškoćama u ponašanju, poremećajem koncentracije ili neurobiološkim poremećajima ne reagiraju negativno samo na šećer, nego i na umjetne boje, arome, konzervanse, klizna sredstva i druge dodatke. Dodatke prehrani u kapsulama ili prahu možete otvoriti i umiješati u napitak odnosno sakriti djetetu u hladno jelo ili napitak (primjerice u jogurt, pire od jabuka, kompot, čaj). Obično takvi dodaci prehrani sadrže znatno manje aditiva od inačica u tabletama, žvakaćim gumama, sirupima, gumenim bombonima, slatkim sprejevima. Terranovini Multivitamini za djecu uz cijelu paletu vitamina i minerala i u dječjoj inačici ostaju vjerni sami sebi. Za ovu je trgovačku marku karakteristično dodavanje različitih biljaka ili algi koje su izvor minerala i vitamina. Znamo naime da dodatke prehrani treba uzimati uz obrok, jer namirnice koje sadrže određeni mineral ili vitamin potiču bolju apsorpciju vitamina i minerala unesenog s dodatkom. No što ako takve namirnice na vašem ili djetetovu tanjuru nema? Terranova izbjegava taj problem tako što multivitaminima dodaje od 8 do 16 različitih biljaka i algi. Kombinacija biljaka i algi u svojoj strukturi sadrži sve vitamine i minerale te važne biološke tvari. Zajedno s vitaminima i mineralima dodanima u pripravak stvara sinergiju, a ona pomaže boljoj apsorpciji.

No dodaci neće riješiti sve poteškoće. Isplati se ulagati u sebe i naučiti nove vještine. Svaki dan pojedimo barem pet različitih vrsta povrća i jednu vrstu lokalno uzgojenog sezonskog voća. Budimo pozorni i upotrebljavajmo samo osnovne sastojke: najviše povrća, nešto mahunarki i cjelovitih žitarica ili proizvoda od njih. Dodajmo im jogurt, kvalitetan sir, ribu, meso, tofu, tempeh, jaja. Oplemenimo svoje recepte biljem i začinima, sjemenkama i orašastim plodovima. Ograničimo slatkiše i slatke namirnice. Neka voće bude naš desert i tek iznimno dodajmo i pokoje domaće pecivo. Budimo hrabri – pojedimo nešto novo, drugačije. Možda sve iznutrice ipak nisu tako loše? A tempeh – vjerujte, može biti vrlo ukusan. Naučimo kuhati različita jela, na taj ćemo način jesti još raznovrsnije. Treba promijeniti i pogled: priprema obroka nije suvišan posao. Kuhanje može biti putovanje u egzotične zemlje, povezivanje između supružnika ili obitelji, vrijeme kada možemo biti kreativni. Jedimo polako, hranu dobro sažvačimo i budimo zahvalni za obilje koje nam pruža priroda.

Izvori i literatura:

[1] GBD 2017 Diet Collaborators (2019). Health effects of dietary risks in 195 countries, 1990-2017: a systematic analysis for the Global Burden of Disease Study 2017. Lancet (London, England), 393(10184), 1958–1972. https://doi.org/10.1016/S0140-6736(19)30041-8

[2] https://vizhub.healthdata.org/gbd-compare/#

[3] Diether NE, Willing BP. Microbial Fermentation of Dietary Protein: An Important Factor in Diet⁻Microbe⁻Host Interaction. Microorganisms. 2019;7(1):19. Published 2019 Jan 13. doi:10.3390/microorganisms7010019

[4] Lowe N. M. (2021). The global challenge of hidden hunger: perspectives from the field. The Proceedings of the Nutrition Society, 80(3), 283–289. https://doi.org/10.1017/S0029665121000902

[5] https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=File:Proportion_of_pre-obese_women_and_men,_2019_(%25).png