Što učiniti ako nas na odmoru iznenadi putnički proljev?

Putnički proljev doživi gotovo tri četvrtine ljudi, a čak dvoje od deset ostane vezano uz krevet.

Skloni smo pretjeranom oprezu pa radije na put ponesemo više nego manje, jer nas progoni pomisao "a što ako...?". No nerijetko se dogodi da zaboravimo na najvažnije ̶ "putnu ljekarnu", u kojoj, među ostalim, ne smiju nedostajati probiotici. Jer putnički proljev doživi gotovo tri četvrtine ljudi, a čak dvoje od deset ostane vezano uz krevet. I zašto su probiotici nezaobilazni kod probavnih tegoba?Zdrava crijevna mikrobiota temelj je našega zdravlja, predstavlja obrambeni štit pred virusima i bakterijama. Problem nastaje kada dođe do neravnoteže (infekcije) u mikrobioti, što može dovesti do manjih ili većih zdravstvenih tegoba. U članku ćemo se usredotočiti na proljev; zašto tako često do njega dolazi upravo na putovanjima, kako ga možemo preventivnim mjerama spriječiti i kakvu ulogu pritom imaju probiotici.

Što sve moramo znati o crijevnoj mikrobioti?

Crijevna mikrobiota jedan je od najvažnijih organa našeg organizma. Zašto? Zato što zdrava crijevna mikrobiota predstavlja prvu obrambenu liniju pred virusima i bakterijama. U našem probavnom sustavu naime obitava više tisuća različitih mikroba, a broj bakterijskih stanica navodno premašuje broj stanica ljudskoga tijela. Naseljene su u svim dijelovima probavnog sustava, a donji dio tankog crijeva i debelo crijevo nude iznimno povoljne životne uvjete, prikladne za život brojnih bakterijskih vrsta. Znanstvenici su izračunali da crijevna mikrobiota predstavlja najveći metabolički organ u našem tijelu, a opseg bakterijskog metabolizma čak je veći od metabolizma u jetri ¹.

Sastav mikrobiote pojedinca ovisi prije svega o vanjskim čimbenicima i razlikuje se od čovjeka do čovjeka. Najvažniji je izvor primarne kolonizacije, odnosno naseljavanja crijeva. Uvjerenje da su crijeva novorođenčeta sterilna već odavno više ne vrijedi, jer naseljavanje započinje već prije rođenja (u razdoblju razvoja ploda u maternici). Bakterije iz crijeva, usne šupljine i rodnice uz pomoć posebnih stanica imunološkog sustava ulaze u krv trudnice te krvlju prelaze u posteljicu i u plod. Jednako je tako majčino mlijeko (dojenje) važan izvor bakterija koje naseljavaju djetetova crijeva. No još prije toga i samo rođenje, kada dijete prolazi kroz porođajni kanal gdje se susreće s majčinom rodnicom i crijevnom mikrobiotom, važan je izvor mikroorganizama ¹.

Na sastav crijevne mikrobiote utječu i lijekovi (prije svega antibiotici). Oni naime, uz štetne bakterije koje liječenjem želimo uništiti, ubijaju i golemu količinu korisnih bakterija. Osim vanjskih čimbenika, na sastav mikrobiote vjerojatno utječe i sam organizam domaćina, putem intenzivnih dodira i međusobnih utjecaja između bakterija i različitih stanica našeg organizma (crijevnih stanica imunološkog, živčanog i endokrinog sustava) ¹.

Proljev kao posljedica trovanja hranom 

Sada kada smo detaljnije objasnili što je crijevna mikrobiota uopće te upoznali njezin sastav, lakše ćemo razumjeti što se događa s našim probavnim traktom ako nas na putovanju zadesi proljev.

Proljev ili dijareja crijevna je bolest za koju je karakteristično tri ili više pražnjenja tekuće stolice u jednom danu. Više od broja pražnjenja, proljev određuje konzistencija stolice. Najčešći popratni simptomi proljeva su grčevi i bolovi u trbuhu, mučnina, povraćanje, nadutost, a može se javiti i vrućica. S obzirom na trajanje, proljev dijelimo na akutni (traje manje od 2 tjedna), ustrajni (traje 2 do 4 tjedna) i kronični (traje više od 4 tjedna). U kojim se slučajevima najčešće javlja akutni proljev? Akutni proljev često je posljedica infekcije mikroorganizmima poput bakterija, virusa i parazita, trovanja hranom (često na putovanjima), a može biti i posljedica liječenja antibioticima ².

Kod proljeva je zbog brojnih pražnjenja tekuće stolice povećan gubitak vode i elektrolita, koje inače gubimo i povraćanjem, znojenjem, mokrenjem i disanjem. Kada izgubljenu tekućinu i elektrolite ne nadoknadimo u dovoljnoj mjeri, dolazi do isušivanja organizma odnosno dehidracije. Prva i najvažnija zadaća pri samoliječenju proljeva jest sprječavanje dehidracije peroralnim rehidracijskim otopinama. Za sprječavanje dehidracije koristimo peroralne rehidracijske soli, čiji se sastav temelji na prosječnom elektrolitskom sastavu izlučene stolice kod proljeva ².

Preventivne mjere za sprječavanje trovanja hranom; patogene mikroorganizme ne možemo vidjeti, omirisati, okusiti niti opipati. Zato je vrlo teško predvidjeti gdje i kada ćemo se zaraziti. Moguću zarazu pri pripremi i konzumaciji hrane možemo spriječiti ako se pridržavamo sljedećih preventivnih mjera ³:

  • Često perimo ruke, a površine čistimo sapunom i vodom. Na rukama i površinama mogu se zadržavati i širiti mikrobi s jedne namirnice na drugu.
  • Sirovo meso, jaja i ribu tijekom pripreme treba, zbog velike mogućnosti bakterijske kontaminacije, čuvati odvojeno od svih drugih namirnica.
  • Temeljitom toplinskom obradom mesa, jaja i ribe znatno smanjujemo rizik od nastanka bolesti.
  • Ostatke hrane što prije stavimo u hladnjak kako bismo spriječili rast bakterija. Bakterije se mogu razmnožavati između 5 i 60 °C, dok će hlađenje ispod 4 °C usporiti njihov rast.
  • Sladoled – moramo paziti je li dobro zamrznut, mora biti tvrd; ako je mekan, nije pravilno pohranjen. Ako sladoled kupujemo kod uličnog prodavača, provjerimo ne krase li možda sladoled u vitrini voće ili drugi ukrasni predmeti, jer mogu biti izvor onečišćenja. Prodavač kornet ne smije dodirivati rukom, nego ga mora zamotati u čistu papirnatu salvetu ³.

Što su probiotici i zašto su nezaobilazni u suočavanju s infekcijama?

Nezaobilazni u suočavanju s proljevom su i probiotici. Riječ je o živim mikroorganizmima koji imaju povoljan učinak na zdravlje domaćina ako ih primjenjujemo u dovoljnoj količini. No učinak na zdravlje mora biti potvrđen u odgovarajućim kliničkim studijama. Među probiotike najčešće ubrajamo sojeve iz bakterijskih rodova Lactobacillus i Bifidobacterium te i neke kvasce, kao što je Saccharomyces boulardii ⁴.

A kakav je njihov mehanizam djelovanja? Djeluju na različite načine, pri čemu su neki zajednički većini probiotičkih mikroorganizama, dok su drugi svojstveni samo pojedinim mikroorganizmima. Glavni mehanizmi probiotičkog djelovanja su jačanje epitelne barijere, povećana adhezija na crijevnu sluznicu uz istodobno kompetitivno isključivanje patogenih mikroorganizama, stvaranje protumikrobnih tvari i modulacija imunološkog sustava ⁴.

Nezaobilazan probiotik kod narušene crijevne mikrobiote je TN Probiotički kompleks s prebioticima, jer sadrži 5 najsigurnijih i najkorisnijih bakterija. Odlikuju ga raznovrsnost i širok spektar djelovanja. U svakoj je kapsuli pet različitih sojeva: Lactobacillus plantarum, Lactobacillus casei mijenja djelovanje crijevne flore i regulira imunološki sustav, Lactobacillus rhamnosus može regulirati crijevnu floru jer se lijepi na štetnu bakteriju E. coli koja uzrokuje proljev, Lactobacillus acidophilus ublažava simptome laktozne intolerancije i jača imunološki sustav, Bifidobacterium lactis kod odraslih jača imunološki odgovor nakon cijepljenja, poboljšava pražnjenje stolice kod starijih osoba, uspostavlja crijevnu mikrobiotu nakon terapije antibioticima, smanjuje tegobe sa želucem na putovanjima te također smanjuje rizik od proljeva kod infekcije rotavirusom i od infekcije dišnih putova.

Probiotici se na epitelne stanice pričvršćuju uz pomoć proteina adhezina i pritom se za vezna mjesta natječu s patogenima. Potiču lučenje antibakterijskih peptida iz enterocita, a istodobno i sami stvaraju protubakterijske spojeve, kao što su kratkolančane masne kiseline ili visokomolekularni bakteriocini. Jednako tako mogu spriječiti nastanak upale putem različitih mehanizama.

A sigurnost probiotika? Probiotici se sigurno koriste u prehrani i mliječnim proizvodima već više od 100 godina. Nekim je probiotičkim organizmima FDA dodijelila status GRAS (»općenito priznati kao sigurni«). Studije s probioticima u pravilu ne izvještavaju o nuspojavama. No primjena je za neke skupine pacijenata rizičnija, primjerice za bolesnike s oslabljenim imunološkim sustavom, sa sindromom kratkog crijeva, s centralnim venskim kateterom i s bolešću srčanog zaliska te i za nedonoščad ⁴.

Suzana Križ

Izvori:

Podijelite ovaj članak

Povezani članci

Slični proizvodi

U košaricu
Terranova
28,90 €