Od sjemena do cvijeta s Jernejom Jošar

Jerneju Jošar pozvali smo i na kratak intervju, u kojem nam je prenijela nekoliko korisnih savjeta o sadnji, objasnila razliku između ekoloških i neekoloških sjemenki, razjasnila što se događa s prirodom u ožujku, sažela svoj odnos prema cvijeću, a na kraju smo ga usporedili i sa ženom!

Što vam kao ženi i kao agronomki znači cvijeće? 

Cvijeće, cvatnja, za mene predstavlja hranu za dušu. Bilo da je to jednostavan, gotovo neprimjetan cvijet livadne cvjetnice ili pompozan cvijet božura, nije važno. I baš u svako godišnje doba nešto cvate. Čak i zimi. Zato zimi pobrinem se da je moj stan pun cvatućih sobnih biljaka, od ciklama, azaleja, begonija, afričkih ljubičica … Potrudim se i svake jeseni posadim lukovice vitezove zvijezde, koja cvate sve do proljeća. Tada nas počinju veseliti i cvjetovi iz prirode, od visibaba, kukurijeka, maca, slijede narcise i tulipani. Ljeti je cvatnja na vrhuncu i tada je uistinu sve tako čarobno. Cvijeće je kod mene doma posvuda, u stanu, u vrtu ispred kuće, u povrtnjaku, u cvjetnim loncima i koritima.

Odvojite vrijeme i posvetite se promatranju cvjetova, kako su građeni, kako je priroda – evolucija pobrinula da se biljka pobrine za potomstvo. Na sve moguće načine cvjetovima privlači oprašivače. Ne samo bojama i mirisom, koji su nama najuočljiviji.

Što se općenito događa s biljkama/prirodom u mjesecu ožujku?

U ožujku se zima povlači pred proljećem, što se već vidi u prirodi. Sokovi u drveću počinju kolati, pupovi nabreknu. Proljetnice sa zlatnožutim cvjetovima već prekrivaju travu ispod grmlja, visibabe također krase staništa u vlažnim šumama, kukurijeci se šepure u svoj svojoj ljepoti, proljetni šafran ljubičastom bojom prekriva smeđe lišće, na vidjelo proviruju narcise i rani tulipani. Trajnice uglavnom još miruju, pupovi izdanaka kod većine su još sigurno skriveni u zemlji. Bodnantska hudika, grmić koji cvate zimi, sada je najljepša. Ružičasti, opojno mirisni cvjetovi mame poglede. Uskoro će je slijediti drijen, zatim forzicija i proljeće će biti tu.

Sjemenke kojih cvjetnica mogu razveseliti naše kupce u ožujku? Koje su njihove značajke?

Svih 5 cvjetnica su jednogodišnje biljke, što znači da u jednoj godini završe svoj razvojni ciklus. Sljedeće godine moramo ih ponovno posijati, osim nekih koje same rasprše sjeme uokolo. Njima dopunjavamo i oplemenjujemo ukrasne gredice, gdje su osnova ukrasne zeljaste trajnice, oblikujemo manje gredice koje svake godine ponovno osmislimo s jednogodišnjim biljkama, ili ih uključimo na povrtne gredice, jer šareni cvjetovi privlače u vrt pčele, bumbare, leptire i životinjice koje se hrane štetnicima.

Oni koji imate samo balkon, možete ih posijati u veće cvjetne lonce i korita.

Crnjika s atraktivnim cvjetovima plavih, bijelih i ružičastih boja zanimljiva je i kada latice otpadnu i na stabljici ostane samo tobolac sa sjemenkama. Osušena je u vazi trajni ukras. Kad je jednom imamo u vrtu, sama će se pobrinuti za novi naraštaj sljedeće godine.

Zlatni mak snažnom zlatnožutom bojom prelijepih cvjetova mami izdaleka sve oprašivače. Naraste do 40 cm visine. Što je skupina veća, to više dolazi do izražaja.

Astre su naše stare poznanice seoskih vrtova. Sama ih se sjećam s bakinog vrtića, a i mama ih uvijek ima u vrtu. Izvrsno se pokažu kao rezano cvijeće.

Suncokreti, gdje god ih posadimo, pobrinu se za malo više drame, jer narastu do 2,5 m. Osobito su dobrodošli u povrtnjaku, gdje se većina događa bliže tlu. Veliki cvjetovi privlače poglede, a istodobno snažnim korijenskim sustavom suncokreti rahle tlo, dok u njihovoj blizini neizmjerno bolje uspijeva niski grah. Cvatove, koji su u jesen puni zrelih sjemenki, ostavljam u vrtu duboko u zimu, kako bi ptice imale hranu. Poznajemo i niže sorte koje se izvrsno pokažu i u cvjetnim loncima.

Dragoljubi su u povrtnjaku više nego nužni. Osim što su uistinu lijepi, imaju još hrpu drugih dobrih svojstava. Listovi, pupovi i cvjetovi imaju papren okus koji podsjeća na garden krešu, i možemo ih s koristi upotrijebiti u kuhinji, kao dodatak salatama, namazima, umacima, od listova napravimo sasvim poseban pesto, a cvjetne pupove i sjeme uložimo u ocat ili salamuru i koristimo kao kapare. Cvjetovi dugo ostaju svježi u vazi. Svojim snažnim mirisom dragoljubi tjeraju tlene štetnike i štetne tlene gljive, lisne uši, buhače, kupusnog bijelca i čak puževe. Poznajemo više sorti, ovisno o boji, koja je u svim tonovima od blijedožute do snažno narančaste gotovo crvene. Neke sorte su nižeg kompaktnog rasta i izvrsne su za rubove gredica, dok druge narastu i do 3 metra te trebaju oslonac.

Kakva je razlika između ekoloških i neekoloških sjemenki?

Ekološko sjeme dobiva se s biljaka koje su rasle u zemlji koja nije bila gnojena umjetnim gnojivima, gdje nisu korišteni herbicidi – kemijska sredstva za suzbijanje korova. Biljke nisu bile prskane kemijskim sredstvima za suzbijanje štetnika (pesticidi) ili bolesti (fungicidi). Biljke su rasle u prirodnim uvjetima, naviknute na sve negativne vremenske utjecaje. Budući da sjeme u sebi nosi informaciju svoje majke, biljka koja izraste iz sjemena otpornija je, manje razmažena.

Kako posaditi odabrane sjemenke?

Crnjika i zlatni mak ne podnose presađivanje, zato ih u proljeće, od početka travnja do sredine svibnja, sijemo izravno na gredice. Sijemo 0,5 cm duboko, što je moguće rjeđe.

Astre možemo sijati izravno na gredicu u drugoj polovici travnja, ili početkom travnja u lončiće koje držimo u prostoru gdje je 15° C. Sijemo 0,5 cm duboko. Male sadnice presadimo na stalno mjesto u drugoj polovici svibnja.

Sjemenke suncokreta i dragoljuba dobro je prije sjetve namočiti preko noći. Sjeme upije vodu, nabrekne i klijanje je zato brže. Sijemo ih početkom travnja u lončiće 2 cm duboko i držimo do klijanja na temperaturi 20° C, kasnije je dovoljno 15° C. Suncokrete sijemo u lončić po više sjemenki zajedno. Nakon 4 tjedna mlade biljke pikiramo – rasadimo svaku u svoj lončić. Dragoljube pak posijemo po tri sjemenke u svaki lončić i ne presađujemo. U drugoj polovici svibnja suncokrete i dragoljube sadimo na otvoreno na stalno mjesto.

Ako usporedimo žene i cvijeće, nailazimo na sličnosti …

Cvjetnice za dobar rast trebaju dobru zemlju bogatu hranjivim tvarima, vodu, svjetlost. Ako samo jedna od tih potreba nije zadovoljena, biljka slabo raste i često propadne još prije nego što procvate. Zato se moramo pobrinuti da se to ne dogodi, pronaći im primjeren prostor gdje će imati dovoljno svjetlosti i kvalitetnu zemlju, zalijevati u razdobljima suše, ponekad dodati kakvu hranjivu tvar, osobito ako su bile izložene stresnim vremenskim situacijama. Ukratko, slično kao što se mi žene moramo pobrinuti za svoje tijelo. Pravilno se hraniti, popiti dovoljno vode, kretati se na svježem zraku i kada smo u posebnim situacijama, npr. u vrijeme menstruacije, u vrijeme trudnoće, u stresnim razdobljima, kada tijelo troši više minerala i vitamina, posegnuti i za kvalitetnim ekološkim dodacima prehrani.

Već desetljećima stručnjaci su posebnim uređajima počeli mjeriti odazivnost biljaka na različite podražaje. Utvrdili su da su biljke te kako svjesna bića. Da čuju, vide, znaju brojati, imaju pamćenje, pjevaju, čak plešu i osjećaju. Takve su kakve smo i mi žene. Vrlo prijemčive, osjetljive, ranjive, a istodobno snažne, tvrdoglave, ustrajne. I žene i biljke uzdrhtimo od radosti ako nas netko pohvali, pomiluje riječju ili dodirom, posveti nam svoje vrijeme i energiju.